Poruka ovog dana je jasna – samoubojstvo se može spriječiti. Važno je govoriti o mentalnom zdravlju, poticati otvorenost, osigurati dostupnu podršku i pravodobnu stručnu pomoć.

Rizični čimbenici i ranjive skupine

Suicid je složen fenomen, uzrokovan kombinacijom različitih čimbenika. Među najvažnijima su socijalna izolacija, nezaposlenost, financijske poteškoće, kronične tjelesne bolesti, psihijatrijski poremećaji, nepovoljni uvjeti ranog razvoja te iskustva fizičkog, emocionalnog ili seksualnog zlostavljanja.

Muškarci češće biraju metode koje imaju veću smrtnost (npr. vješanje ili vatreno oružje), dok žene češće pokušavaju samoubojstvo metodama s manjim rizikom smrtnog ishoda, poput predoziranja lijekovima.

Prema dostupnim podacima, više od 90% osoba koje su počinile suicid imalo je neki psihijatrijski poremećaj. Najveći rizik povezan je s bipolarnim poremećajem, depresijom, alkoholizmom i drugim oblicima ovisnosti. Rizik je povišen i kod shizofrenije, poremećaja ličnosti, anksioznih poremećaja, PTSP-a te poremećaja hranjenja.

Razine prevencije suicida

Prevencija suicida obuhvaća tri osnovne razine. Primarna prevencija usmjerena je na sprječavanje nastanka suicidalnosti kroz edukaciju, promicanje mentalnog zdravlja, destigmatizaciju i izgradnju potpornih zajednica. Sekundarna prevencija odnosi se na rano prepoznavanje i dijagnosticiranje rizika te osiguravanje dostupne krizne pomoći i stručnog liječenja. Tercijarna prevencija obuhvaća mjere nakon pokušaja suicida – uključujući liječenje, psihološku podršku i sprječavanje ponavljanja.

Istraživanja potvrđuju da su među najučinkovitijim mjerama edukacijski programi za liječnike obiteljske medicine. Također je iznimno važno uključiti tzv. „gatekeepere” – osobe koje se u svom svakodnevnom radu često susreću s pojedincima u riziku, poput ljekarnika, nastavnika, socijalnih radnika, policijskih službenika, vojnog osoblja ili zaposlenika domova za starije.

Medijsko izvještavanje i odgovornost

Način na koji mediji izvještavaju o suicidu ima snažan utjecaj na javno mnijenje i ponašanje pojedinaca. Konstruktivno i edukativno izvještavanje može pomoći u prevenciji i potaknuti traženje pomoći, dok senzacionalistički i pojednostavljen pristup može biti štetan i povećati rizik od novih pokušaja samoubojstva.

Stručnjaci kontinuirano apeliraju na medije da s posebnom pažnjom i odgovornošću pristupaju temama mentalnog zdravlja i suicidalnosti, uz naglasak na prevenciju i mogućnosti oporavka.

Dostupna pomoć i podrška

U Hrvatskoj djeluju brojne službe kojima se osobe u krizi mogu obratiti. 

U Zagrebu djeluje Centar za krizna stanja i prevenciju suicida pri KBC-u Zagreb, kojem se može pristupiti svakodnevno od 8 do 20 sati, dok je telefonska linija (01 2376 335) dostupna 0 – 24 sata. Dodatnu podršku pružaju  službe za mentalno zdravlje pri zavodima za javno zdravstvo i organizacije civilnog društva.

U hitnim situacijama nužno je odmah kontaktirati službe na brojeve 112 ili 194.

Izvor: Psihijatrijska bolnica Vrapče

Projekt provodimo u partnerstvu s Udrugom za unaprjeđenje mentalnog zdravlja “Vrapčići” iz Slavonskog Broda. Cilj projekta je povećati dostupnost i kvalitetu socijalnih usluga u zajednici te unaprijediti socijalnu uključenost osoba u riziku od socijalne isključenosti, osobito osoba sa psihosocijalnim teškoćama, osoba s invaliditetom, osoba ovisnih o ovisnostima te starijih osoba.

U okviru projekta provodit će se aktivnosti psihosocijalne pomoći, individualne psihosocijalne pomoći, savjetodavne podrške, podrške pri ostvarivanju prava, organiziranja grupa za samopomoć/grupe podrške te aktivnog provođenja vremena i dnevnih aktivnosti. Naša udruga na području Dubrovačko-neretvanske županije, na lokaciji u Dubrovniku, bit će odgovorna za pružanje usluga organiziranja grupa za samopomoć/grupe podrške (za korisnike i članove obitelji) te aktivnog provođenja vremena kroz psiho šetnje i kreativne radionice.

Ujedno obavještavamo zainteresiranu javnost da je objavljen Javni poziv za iskaz interesa ciljne skupine za uključivanje u projektne aktivnosti. Pravo sudjelovanja imaju:

• odrasle osobe s invaliditetom;
• starije osobe (65+ godina);
• osobe ovisne o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti / osobe liječene zbog problema ovisnosti;
• članovi_ice obitelji / udomiteljskih obitelji ranjivih (ciljnih) skupina.

U sklopu ove objave dostupan je Javni poziv i Obrazac za uključivanje u projekt (iskaz interesa) koje je potrebno ispuniti i dostaviti uz propisanu dokaznu dokumentaciju.

Pozivamo sve zainteresirane pripadnike_ice ciljnih skupina da se prijave i uključe u projektne aktivnosti koje će doprinijeti većoj dostupnosti podrške u zajednici, informiranosti, socijalnoj uključenosti i kvaliteti života.

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus, a sadržaj objava i materijala isključiva je odgovornost Udruge za zaštitu prava psihijatrijskih pacijenata i unapređenje duševnog zdravlja i kvalitete života “Lukjernica”

Javni poziv

Obrazac za uključivanje u projekt (iskaz interesa)

Izjava o pripadnosti ciljnoj skupini

Zašto je zajedništvo danas osobito važno? Europa se nalazi u razdoblju velikih promjena. Digitalne promjene, porast nejednakosti, sve veći pritisak na mlade i neujednačena dostupnost psihološke podrške – sve to oblikuje naš svakodnevni život. Te promjene mogu biti preplavljujuće, stvarati nesigurnost i strah od budućnosti. Ipak, unatoč tim izazovima, jedna istina se ne mijenja: zajedno smo jači. Ovogodišnji Europski tjedan mentalnog zdravlja želi preusmjeriti fokus s krize na povezanost, otpornost i nadu. Promjena ne mora biti samo izvor stresa, ona je prilika da se prilagodimo, napredujemo i podržimo jedni druge. Ovogodišnja kampanja je poziv na ujedinjenost u povijesnom trenutku podjela i nesigurnosti. Podsjeća nas da se suočavanje s krizom i teškoćama mentalnog zdravlja ne odvija u izolaciji, već u zajednici. Svi dijelimo potrebu za podrškom, povezanošću i dostojanstvom. To je poziv pojedincima, radnim organizacijama, odgojno-obrazovnim ustanovama i zajednicama da zajedno krenu naprijed, stvarajući sigurna i podržavajuća okruženja u kojima se osnažuje mentalno zdravlje.

više na hzjz.hr

više na dubrovackidnevnik.net.hr

Udruga Lukjernica s velikom zahvalnošću ističe kako je ovom prigodom prikupljeno 4.538,40 eura, sredstva koja će biti usmjerena na daljnji rad i podršku osobama s psihosocijalnim teškoćama.

Od srca zahvaljujemo Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika na podršci, povjerenju i lijepoj suradnji, kao i svoj dobroj čeljadi koja je, unatoč lošem vremenu, došla, sudjelovala i dala svoj doprinos.

Posebnu i iskrenu zahvalu upućujemo i volonterima Udruge Lukjernica, koji su strpljivo, odgovorno i s puno dobre volje odradili važan posao prodaje tombole. Bez njihova truda i predanosti ova lijepa tradicija ne bi bila moguća.

Hvala svima koji su još jednom pokazali da zajedništvo, solidarnost i briga za drugoga u našem Gradu imaju posebno mjesto.

Izložba je dio obilježavanja Europskog tjedna svjesnosti o mentalnom zdravlju, a njezin je cilj prikupiti sredstva za angažman likovnog terapeuta. Članovi Lukjernice, koji su u kliničkom kontekstu već iskusili dobrobiti art terapije, žele tu praksu integrirati i u aktivnosti udruge.

Vaša donacija izravno doprinosi mentalnom zdravlju zajednice i kvalitetnijem životu naših članova. Pridružite nam se u ovoj plemenitoj inicijativi – jer svatko zaslužuje podršku i priliku za oporavak. Ukoliko niste u mogućnosti doći osobno izabrati fotografiju Vašom donacijom izravno sudjelujete, fotografiju dobivate naknadno. 

Lukjernica već više od dva desetljeća djeluje na području zaštite prava psihijatrijskih pacijenata te promicanja mentalnog zdravlja kroz kreativne i glazbene radionice, savjetovanja, grupe podrške i javne kampanje. Suradnju ostvaruju s OB Dubrovnik, lokalnim institucijama, medijima i nizom organizacija diljem Hrvatske.

Dvadeset izloženih fotografija ustupili su članovi Fotokino kluba Marin Getaldić, a nasumično odabrani donatori imat će priliku osvojiti jednu od fotografija velikog formata. Ostali će kao znak zahvalnosti primiti zahvalnicu i fotografiju manjih dimenzija.

Izložba “Svjetlopisi za Lukjernicu” primjer je kako umjetnost može služiti kao most prema razumijevanju i prihvaćanju psihičkih teškoća u zajednici.

IBAN: Otp banka, HR 5324070001100310645

Hvala vam na dobroti i povjerenju!

Sudionici okrugloga stola ‘Biramo li sreću ili sreća bira nas?’ bili su:

• Danijela Kekez, mag. psih., OŠ M. Držić, Društvo psihologa Dubrovnik
• Renata Tolja, mag. psih., OB Dubrovnik, Društvo psihologa Dubrovnik
• Jadranka Zlošilo, psih., Crveni križ Dubrovnik, Društvo psihologa Dubrovnik
• Izv. prof. dr. sc. Barbara Puh, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Dubrovniku

Moderatorica: dr.sc. Nikolina Hazdovac Bajić, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Dubrovniku