Projekt provodimo u partnerstvu s Udrugom za unaprjeđenje mentalnog zdravlja “Vrapčići” iz Slavonskog Broda. Cilj projekta je povećati dostupnost i kvalitetu socijalnih usluga u zajednici te unaprijediti socijalnu uključenost osoba u riziku od socijalne isključenosti, osobito osoba sa psihosocijalnim teškoćama, osoba s invaliditetom, osoba ovisnih o ovisnostima te starijih osoba.

U okviru projekta provodit će se aktivnosti psihosocijalne pomoći, individualne psihosocijalne pomoći, savjetodavne podrške, podrške pri ostvarivanju prava, organiziranja grupa za samopomoć/grupe podrške te aktivnog provođenja vremena i dnevnih aktivnosti. Naša udruga na području Dubrovačko-neretvanske županije, na lokaciji u Dubrovniku, bit će odgovorna za pružanje usluga organiziranja grupa za samopomoć/grupe podrške (za korisnike i članove obitelji) te aktivnog provođenja vremena kroz psiho šetnje i kreativne radionice.

Ujedno obavještavamo zainteresiranu javnost da je objavljen Javni poziv za iskaz interesa ciljne skupine za uključivanje u projektne aktivnosti. Pravo sudjelovanja imaju:

• odrasle osobe s invaliditetom;
• starije osobe (65+ godina);
• osobe ovisne o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti / osobe liječene zbog problema ovisnosti;
• članovi_ice obitelji / udomiteljskih obitelji ranjivih (ciljnih) skupina.

U sklopu ove objave dostupan je Javni poziv i Obrazac za uključivanje u projekt (iskaz interesa) koje je potrebno ispuniti i dostaviti uz propisanu dokaznu dokumentaciju.

Pozivamo sve zainteresirane pripadnike_ice ciljnih skupina da se prijave i uključe u projektne aktivnosti koje će doprinijeti većoj dostupnosti podrške u zajednici, informiranosti, socijalnoj uključenosti i kvaliteti života.

Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda plus, a sadržaj objava i materijala isključiva je odgovornost Udruge za zaštitu prava psihijatrijskih pacijenata i unapređenje duševnog zdravlja i kvalitete života “Lukjernica”

Javni poziv

Obrazac za uključivanje u projekt (iskaz interesa)

Izjava o pripadnosti ciljnoj skupini

Zašto je zajedništvo danas osobito važno? Europa se nalazi u razdoblju velikih promjena. Digitalne promjene, porast nejednakosti, sve veći pritisak na mlade i neujednačena dostupnost psihološke podrške – sve to oblikuje naš svakodnevni život. Te promjene mogu biti preplavljujuće, stvarati nesigurnost i strah od budućnosti. Ipak, unatoč tim izazovima, jedna istina se ne mijenja: zajedno smo jači. Ovogodišnji Europski tjedan mentalnog zdravlja želi preusmjeriti fokus s krize na povezanost, otpornost i nadu. Promjena ne mora biti samo izvor stresa, ona je prilika da se prilagodimo, napredujemo i podržimo jedni druge. Ovogodišnja kampanja je poziv na ujedinjenost u povijesnom trenutku podjela i nesigurnosti. Podsjeća nas da se suočavanje s krizom i teškoćama mentalnog zdravlja ne odvija u izolaciji, već u zajednici. Svi dijelimo potrebu za podrškom, povezanošću i dostojanstvom. To je poziv pojedincima, radnim organizacijama, odgojno-obrazovnim ustanovama i zajednicama da zajedno krenu naprijed, stvarajući sigurna i podržavajuća okruženja u kojima se osnažuje mentalno zdravlje.

više na hzjz.hr

više na dubrovackidnevnik.net.hr

Udruga Lukjernica s velikom zahvalnošću ističe kako je ovom prigodom prikupljeno 4.538,40 eura, sredstva koja će biti usmjerena na daljnji rad i podršku osobama s psihosocijalnim teškoćama.

Od srca zahvaljujemo Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika na podršci, povjerenju i lijepoj suradnji, kao i svoj dobroj čeljadi koja je, unatoč lošem vremenu, došla, sudjelovala i dala svoj doprinos.

Posebnu i iskrenu zahvalu upućujemo i volonterima Udruge Lukjernica, koji su strpljivo, odgovorno i s puno dobre volje odradili važan posao prodaje tombole. Bez njihova truda i predanosti ova lijepa tradicija ne bi bila moguća.

Hvala svima koji su još jednom pokazali da zajedništvo, solidarnost i briga za drugoga u našem Gradu imaju posebno mjesto.

Izložba je dio obilježavanja Europskog tjedna svjesnosti o mentalnom zdravlju, a njezin je cilj prikupiti sredstva za angažman likovnog terapeuta. Članovi Lukjernice, koji su u kliničkom kontekstu već iskusili dobrobiti art terapije, žele tu praksu integrirati i u aktivnosti udruge.

Vaša donacija izravno doprinosi mentalnom zdravlju zajednice i kvalitetnijem životu naših članova. Pridružite nam se u ovoj plemenitoj inicijativi – jer svatko zaslužuje podršku i priliku za oporavak. Ukoliko niste u mogućnosti doći osobno izabrati fotografiju Vašom donacijom izravno sudjelujete, fotografiju dobivate naknadno. 

Lukjernica već više od dva desetljeća djeluje na području zaštite prava psihijatrijskih pacijenata te promicanja mentalnog zdravlja kroz kreativne i glazbene radionice, savjetovanja, grupe podrške i javne kampanje. Suradnju ostvaruju s OB Dubrovnik, lokalnim institucijama, medijima i nizom organizacija diljem Hrvatske.

Dvadeset izloženih fotografija ustupili su članovi Fotokino kluba Marin Getaldić, a nasumično odabrani donatori imat će priliku osvojiti jednu od fotografija velikog formata. Ostali će kao znak zahvalnosti primiti zahvalnicu i fotografiju manjih dimenzija.

Izložba “Svjetlopisi za Lukjernicu” primjer je kako umjetnost može služiti kao most prema razumijevanju i prihvaćanju psihičkih teškoća u zajednici.

IBAN: Otp banka, HR 5324070001100310645

Hvala vam na dobroti i povjerenju!

Sudionici okrugloga stola ‘Biramo li sreću ili sreća bira nas?’ bili su:

• Danijela Kekez, mag. psih., OŠ M. Držić, Društvo psihologa Dubrovnik
• Renata Tolja, mag. psih., OB Dubrovnik, Društvo psihologa Dubrovnik
• Jadranka Zlošilo, psih., Crveni križ Dubrovnik, Društvo psihologa Dubrovnik
• Izv. prof. dr. sc. Barbara Puh, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Dubrovniku

Moderatorica: dr.sc. Nikolina Hazdovac Bajić, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Dubrovniku

Zašto uopće stigma i inkluzija? Stigmatiziranje psihičkih bolesnika u prvom redu im otežava mogućnost da potraže pomoć. Pozvani psihoterapeuti imali su donekle različita mišljenja o stigmi njihovih klijenata, Marko Grgurević rekao je da su kod njega na terapiji ljudi s lakšim diagnozama pa stoga stigmu ne osjećaju, a Anja Marković je izjavila da se kod nekih njenih klijenata javlja opetovano razmišljanje o negativnim riječima koje su im upućene pa ih se stigma ipak dotiče. Međutim, Mira Šejtanić navodi kako u udruzi Lukjernica osobe s psihosocijalnim poteškoćama puno više traže individualni rad nego grupu podrške, radionice ili grupne terapije koje udruga nudi jer ne žele da ljudi znaju da su potražili pomoć. Kao dobar primjer protiv stigme u medijima Maro Marušić naveo je kampanju koju je pokrenuo Aleksandar Stanković sa svojom knjigom Depra, a rekao je i kako mediji dosta govore o mentalnom zdravlju.

Znakovito utješan i ohrabrujuć bio je komentar mlađe osobe iz publike koja je rekla da njeni vršnjaci jedni drugima bez problema i otvoreno pričaju o problemima za razliku od svojih roditelja koji su više rezervirani po tom pitanju. U daljnjoj raspravi zaključeno je da je u zadnjih nekoliko godina ipak postignut napredak.

Dr. Marijana Batković pričala je o planu oporavka koji je dio finskog i norveškog modela psihijatrije u zajednici, a naglasila je kako na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije postoji Quality rights trening kojem svatko može pristupiti kako bi si približio ljudska prava, u ovom slučaju prava osoba s psihosocijalnim poteškoćama. Na napomenu Marka Grgurevića potaknuta je rasprava o važnosti podrške obitelji i prijatelja, a Anja Marković naglasila je kako je volontiranje jako dobro za osobe s psihosocijalnim problemima, bilo da su korisnici ili i sami pružaju uslugu volontiranja.

Da nije sve samo mrtvo slovo na papiru ili gledanje na uzore iz uređene sjeverne Europe pokazali su nam svojim primjerom gosti iz Blata. Dom za odrasle osobe Blato jedina je ustanova takvog tipa u našoj županiji. Od 2014. godine imaju praksu inkluzivnog stanovanja, gdje u dvije stambene jedinice, izdvojene od Doma, živi pet osoba s psihosocijalnim problemima uz nadzor svojih asistenata, njegovatelja. Došli su s otoka Korčule kako bi, svojim primjerom dobre prakse, pokazali nama u Gradu da se može učiniti veliki korak naprijed u deinstitucionalizaciji i omogućiti kvalitetan i podržan život osobama s mentalnim oboljenjima. Ravnateljica Nikolina Maleš, soc radnica Marina Protić, voditeljica organiziranog stanovanja Josipa Marinović i asistentica, njegovateljica Fanika Ferić rado su podijelile svoja iskustva o počecima života u izdvojenim stambenim jedinicama. Velika su im podrška općina Blato i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike koji snose gotovo sve troškove organiziranog stanovanja. Naveli su i kako su mještani Blata vrlo susretljivi, pomažu i Domu i stanovnicima inkluzivnog stanovanja, a stigma tamo uopće nema. Korisnice Ana Vidaković I Rozita Granić iznijele su svoje iskustvo kroz dvije tople ljudske price o sreći i zadovoljstvu što mogu, nakon godina života u institucijama, živjeti samostalno, brinuti se o sebi, a uz to su podržane od strane svojih asistentica, ali i članova obitelji. Većina gošći iz Blata, kako je navela Nikolina Maleš,  ujedno su i volonterke i pokazale su kako razumiju volonterski rad i entuzijazam u udruzi Lukjernica.

Udruga je i ovom tribinom htjela pokazati da ima želje iI volje, ali nema ljudstva i kapaciteta da ostvari planove. Trebaju nam zajedničke snage Grada, Županije i Ministarstva. Gosti iz Blata više puta su rekli “Nije lako, ali može se!” Bilo bi lijepo dovesti doma naše sugrađane iz udaljene Kotoribe i drugih ustanova, a znamo da u Gradu i okolici ima još ljudi kojima bi inkluzivno stanovanje poboljšalo kvalitetu života. Ovom prilikom želimo zahvaliti svim sudionicima otvorenog dijaloga i svim našim dragim posjetiteljima. Hvala Sveučilištu u Dubrovniku, na ljubazno ustupljenom prostoru, Gradu i Županiji na sponzorstvu. Posebno hvala Domu za odrasle osobe Blato i članovima Lukjernice koji su bili pozadinska podrška.

Cilj tribine je podizanje svijesti o problemu stigmatizacije osoba s mentalnim poteškoćama te pronalaženje načina za promicanje njihove inkluzije u društvo. Na tribini će sudjelovati istaknuti stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja, predstavnici medija, te volonteri i voditelji inkluzivnog stanovanja.