10. rujna Svjetski dan prevencije suicida

Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se 10. rujna svake godine od 2003., na inicijativu Međunarodne udruge za prevenciju samoubojstava (IASP) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Cilj obilježavanja je usmjeriti pozornost na problem suicidalnosti, smanjiti stigmu, povećati svijest javnosti te potaknuti odgovorne institucije i dionike na konkretne aktivnosti prevencije.

Poruka ovog dana je jasna – samoubojstvo se može spriječiti. Važno je govoriti o mentalnom zdravlju, poticati otvorenost, osigurati dostupnu podršku i pravodobnu stručnu pomoć.

Rizični čimbenici i ranjive skupine

Suicid je složen fenomen, uzrokovan kombinacijom različitih čimbenika. Među najvažnijima su socijalna izolacija, nezaposlenost, financijske poteškoće, kronične tjelesne bolesti, psihijatrijski poremećaji, nepovoljni uvjeti ranog razvoja te iskustva fizičkog, emocionalnog ili seksualnog zlostavljanja.

Muškarci češće biraju metode koje imaju veću smrtnost (npr. vješanje ili vatreno oružje), dok žene češće pokušavaju samoubojstvo metodama s manjim rizikom smrtnog ishoda, poput predoziranja lijekovima.

Prema dostupnim podacima, više od 90% osoba koje su počinile suicid imalo je neki psihijatrijski poremećaj. Najveći rizik povezan je s bipolarnim poremećajem, depresijom, alkoholizmom i drugim oblicima ovisnosti. Rizik je povišen i kod shizofrenije, poremećaja ličnosti, anksioznih poremećaja, PTSP-a te poremećaja hranjenja.

Razine prevencije suicida

Prevencija suicida obuhvaća tri osnovne razine. Primarna prevencija usmjerena je na sprječavanje nastanka suicidalnosti kroz edukaciju, promicanje mentalnog zdravlja, destigmatizaciju i izgradnju potpornih zajednica. Sekundarna prevencija odnosi se na rano prepoznavanje i dijagnosticiranje rizika te osiguravanje dostupne krizne pomoći i stručnog liječenja. Tercijarna prevencija obuhvaća mjere nakon pokušaja suicida – uključujući liječenje, psihološku podršku i sprječavanje ponavljanja.

Istraživanja potvrđuju da su među najučinkovitijim mjerama edukacijski programi za liječnike obiteljske medicine. Također je iznimno važno uključiti tzv. „gatekeepere” – osobe koje se u svom svakodnevnom radu često susreću s pojedincima u riziku, poput ljekarnika, nastavnika, socijalnih radnika, policijskih službenika, vojnog osoblja ili zaposlenika domova za starije.

Medijsko izvještavanje i odgovornost

Način na koji mediji izvještavaju o suicidu ima snažan utjecaj na javno mnijenje i ponašanje pojedinaca. Konstruktivno i edukativno izvještavanje može pomoći u prevenciji i potaknuti traženje pomoći, dok senzacionalistički i pojednostavljen pristup može biti štetan i povećati rizik od novih pokušaja samoubojstva.

Stručnjaci kontinuirano apeliraju na medije da s posebnom pažnjom i odgovornošću pristupaju temama mentalnog zdravlja i suicidalnosti, uz naglasak na prevenciju i mogućnosti oporavka.

Dostupna pomoć i podrška

U Hrvatskoj djeluju brojne službe kojima se osobe u krizi mogu obratiti. 

U Zagrebu djeluje Centar za krizna stanja i prevenciju suicida pri KBC-u Zagreb, kojem se može pristupiti svakodnevno od 8 do 20 sati, dok je telefonska linija (01 2376 335) dostupna 0 – 24 sata. Dodatnu podršku pružaju  službe za mentalno zdravlje pri zavodima za javno zdravstvo i organizacije civilnog društva.

U hitnim situacijama nužno je odmah kontaktirati službe na brojeve 112 ili 194.

Izvor: Psihijatrijska bolnica Vrapče